Otvaram ovu temu za diskusiju o jednom od najefikasnijih programskih jezika današnjice koji nudi kompromis između čitljivosti i mogućnosti razvoja i održavanja velikih projekata i upravljanja na sistemskom i hardverskom nivou - kako neki vole da kažu “jezik srednjeg nivoa”, C++. Ukoliko imate bilo kakva pitanja vezana za C++ i biblioteke / radne okvire koji se koriste uz njega (Qt, Boost, FLTK, WxWidgets…) postavite ih u ovoj temi.
Malo o njegovoj storiji: C++ je razvio danski informatičar Bjarn Straustrup davne 1979. godine, nazvavši ga na početku “C with Classes”. Bjarn je voleo Simulu zbog njenih opcija višeg nivoa koje su omogućavale razvoj i održavanje velikih projekata, ali je u to vreme ona bila prespora da bi se koristila u praksi, dok je BCPL bio izuzetno brz, ali nije bio pogodan u razvoju velikih projekata. Kao jezik na kom se bazirao izabrao je C zbog njegove brzine, portabilnosti i rasprostranjenosti. Tako je nastao jezik koji bi se tada moga nazvati “poboljšanom verzijom C-a”, dodavanjem opcija iz Simule (klase, nasleđivanje, strogu tipiziranost, rednu ekspanziju i podrazumevane argumente funkcija), a nazvan je C with Classes.
Literatura
Ako ste početnik u programiranju ili niste imali prilike da do sada radite u C+±u, nabavite knjigu Programming: Principles and Practice Using C++ koju je lično Bjarn napisao.
Ukoliko imate iskustva sa C+±om, ali niste propratili standarde od proteklih godina ili još uvek radite po starijim standardima pročitajte A Tour of C++.
Korisni resursi su dostupni i na sajtu Univerziteta u Kembridžu, kao i na sajtu Asocijacije C i C++ korisnika (ACCU) (u pretrazi kucajte c++) zajedno sa kritikama.
Malo o njegovoj storiji: C++ je razvio danski informatičar Bjarn Straustrup davne 1979. godine, nazvavši ga na početku “C with Classes”. Bjarn je voleo Simulu zbog njenih opcija višeg nivoa koje su omogućavale razvoj i održavanje velikih projekata, ali je u to vreme ona bila prespora da bi se koristila u praksi, dok je BCPL bio izuzetno brz, ali nije bio pogodan u razvoju velikih projekata. Kao jezik na kom se bazirao izabrao je C zbog njegove brzine, portabilnosti i rasprostranjenosti. Tako je nastao jezik koji bi se tada moga nazvati “poboljšanom verzijom C-a”, dodavanjem opcija iz Simule (klase, nasleđivanje, strogu tipiziranost, rednu ekspanziju i podrazumevane argumente funkcija), a nazvan je C with Classes.
- ime je promenjeno u C++ (++ je operator inkrementiranja u C) i dodate su nove opcije, između ostalih virtuelne funkcije i overloading operatora (koncept poznat i po imenu ad hoc polimorfizam operatora odnosno mogućnost da različiti operatori budu implementirani na više načina u zavisnosti od njihovih argumenata), reference, konstante, bezbednu alokaciju memorije, poboljšano ispitivanje tipova i jednolinijske komentare nalik onima iz BCPL-a (//).
Literatura
Ako ste početnik u programiranju ili niste imali prilike da do sada radite u C+±u, nabavite knjigu Programming: Principles and Practice Using C++ koju je lično Bjarn napisao.
Ukoliko imate iskustva sa C+±om, ali niste propratili standarde od proteklih godina ili još uvek radite po starijim standardima pročitajte A Tour of C++.
Korisni resursi su dostupni i na sajtu Univerziteta u Kembridžu, kao i na sajtu Asocijacije C i C++ korisnika (ACCU) (u pretrazi kucajte c++) zajedno sa kritikama.
Last edited: