… i nažalost neupotrebljivo u produkcionom svetu i svakodnevnom radu na računaru
.
Naravno svaki početak je težak, bitno je da se krene i ide u dobrom pravcu.
Da li si LXQT koristio u nekom dužem vremenskom kontinuitetu i radio neke iole zahtevnije posliće?
LXqt nisam koristio u dužem vremenskom periodu. Nisam, ni KDE zato što je u vreme kada sam hteo, KDE okruženje bilo isto ono što je LXqt sada, naravno stvari su se promenile.
Ja jesam i pokazao se vrlo nestabilan sa vrlo vrlo staklenim nogama, gomilom nerešivih bagova na relaciji GTK+Qt koji oni pokušavaju da spoje (odnosno portuju GTK na Qt i to radi jako traljavo čim radiš nešto iole zahtevnije od gledanje filma na YouTube-u) i još sjaset koječega što samo lepo izgleda a zapravo ne radi.
Naravno kada se zarad prisutnosti pravi frankeštajn, to i jeste problem koji će nestati kada se neke stvari budu eliminisale. Sudeći po onom što čitam to i jeste cilj. Ono, na šta ja želim da ukažem, je činjenica da većina ljudi više gleda You Tube, nego što na računaru radi iole zahtevnije poslove.
Onaj ko pravi određenu distribuciju, pravi je zarad većine i onda je tu negde oko Minta.
Ovaj kinez ili japanac što je radio na Pacmanfm-u ako se ne varam, je čak samo prepakovao LXDE da radi sa Qt libovima, opcija, podešavanja i sve je samo preneto iz LXDE sa gomilom bagova koji je i taj DE već imao, sada je preneo na mlađeg brata LXqt. Iako postoje svega 3-4 godine, koprcaju se, ali nažalost to će se ugasiti isto kao i LXDE koji je u startu bio barem 100x ozbiljniji, veći i masovniji projekat nego što će LXqt ikada biti.
Nisam upoznat sa radom čoveka koji se pominje, niti sa njegovim pokušajem. Ali, to što on nije uspeo, nikako ne znači da neko drugi neće uspeti. Koliko sam ja upućen u celu stvar, a možda grešim. Mnoge stvari se mogu koristiti iz KDE okruženja (widget), ali kažu da će će se takve stvari izbegavati.
Mnogi projekti su se u Linukasu i slobodnom softveru palile i gasile, što je sasvim normalno obzirom da se radi o svetu koji nije profitabilan, koliko bi treblao da bude. Nekako mi je Solus stalno u glavi, pisano je na forumo o tom projektu. Na kraju LXqt je LXDE, koji se ne gasi, isti projekat samo drugi alat.
Moram da se osvrnem na drugi klip koji ima veze samo sa QT-om ali i ne sa LXqt-om. Qt je framework koji je napisan i počeo sa radom pre 22 godine (dvadeset dve godine), pre nego što je računarski svet bio ovo što je danas taj frame je postojao i pogonio gotovo 99% igara u tom periodu. Qt nije budućnost već sadašnjica. To što se on koristi u kafematima, špretima, rernama… je samo reklama za njih, što ne znači da će LXqt biti DE budućnosti.
Nigde nisam napisao da će LXgt biti DE budućnosti, tako nešto i u tom smislu, se ne može tvrditi ni za jedan DE, pa ni za okruženje u njemu. Mada, je April u Beogradu buduće vreme. Ono što pokušavam da kažem je da sam ja stekao utisak, kako će se do nekih naprednih softverskih tehnologija možda doći ovim putem. Prvi razlog zbog čega sam se uxvatio za LXqt, je upravo zato što pokušava da uradi sledeće.
Linuks kao operativni sistem ne Archim dugo i smatram sebe početnikom, čovekom koji je računar i softver u njemu koristio kao rernu, kafe aparat i televizor. Ne pitajući se zapravo kako sve to radi, ali vremenom bivate uvučeni u celu priču.
Pošto je od mojih prvih koraka u lakom pingvinom, prošlo šest ili sedam godina, uz bezbroj neprespavanih noći, i preležanih boginja zvanih compiz. Gde se sve pali leti, pršti i uvija. Od istog, trenutno cenim samo eliminisanje tiringa, bolesti koja je i dalje ne rešiva enigma u mnogim Linux DE. A, kod sistema poput LXDE i XFce, neobično i sve više cenim brzinu i lakoću, sa kojom se stvari odvijaju. Ono preko čega ne mogu nikako da pređem je botovski izgled sistema, kome fali zaista malo da bi bio, moja šoljica čaja. Takav sistem i dalje neće biti najlepši na svetu, ali ako hoću živahnost sistema za DŽ, sa nekim stvarima ću morati da se pomirim. Kako će se rešiti te stvari, blendovanjem ili nekim drugim metodama ja stvarno ne znam. Ali vrlo dobro znam šta hoću i šta neću, da koristim.
Nisam od onih koji DE cene po tome koliko memorije uzima. Na računaru imam 8GB, ako postoji okruženje koje ima odziv, kao dva pomenuta okruženja neka uzme svih 8GB, a ja ću za sebe da dokupim još. Ako postoji distribucija koja je u svoje okruženje implementirala weyland, dodaću za neku polovnu grafičku koja može da ga potera. Možda bi bilo preterano ako u celu priču ubacim i Vulkan, ali za mene prosečnog korisnika to jeste budućnost. Dobro, neko će reći: " Šta mi sa starim računarima da radimo?" Stvari su vrlo proste, Distrowach i na njemu šta ti duša želi, mali milion distribucija, pa izabereš cipelu koja ti je tačna. Već ih ima, a biće ih i dalje.
E, sad da se vratimo na početak priče, jer postujem u delu foruma posvećenoj TRIO-s distribuciji. Neobično mi je drago da uopšte postoji projekat ovog tipa kod nas. Već sam u jednom delu pomenuo problem, sa kojim se softver otvorenog koda susreće u svetu. Po difoltu, stvari se mogu podići na kvadrat, jer je projekat zasađen u Srbiji, pa sa njom deli sve dobre, ali i one loše stvari, od kojih ove poslednje kvadriram. Nije nemoguće da se određene stvari u ovoj zemlji izdignu iznad stanja u kome se naša zamlja nalazi. Ali to se može uraditi samo i isključivo ako, se ima znanje na kvadrat, ima ideja na kvadrat, uloži rad na kvadrat, kako bi se ponudilo nešto novo i drugačije. Možda to ovde ne bude primećeno i nagrađeno, ali negde hoće. Kad tamo bude, onda je ovde zakon. U suprotnom projekat TRIO-s, će završiti samo kao brojka na DistroWatch-u. I distribucija kojih je svakim danom u svakom pogledu sve više, ali nigde ne napreduju. Neko je ovde već postavio pitanje, šta je to zbog čega bih ja instalirao TRIO-s, na svom računaru? Što je pitanje koje se logički nameće. Čitao sam postove sa odgovorima, i nigde nisam našao nijedan valjani razlog, koji bi me ubedio da to uradim, sem suvog patriotizma. Na čiju kartu jedna naša distribucije puca. Nešto poput ove Qt reklame, yoga, pa kola, pa sve napucano, udara na osećanja. Pa ipak, da li je sve u lokalizaciji, hm… kažu osnovni preduslov. Dobro, meni nije bitna, niti bi je koristio, ali mora da je bude. Nabrajati dalje nema smisla, primedbe kao i spiskovi lepih želja su napisani, neću ih ponavljati. Na vama ostaje da kuvate vašu šoljicu čaja, kako vama odgovara pa kome zamiriše taj će da je proba. Upravo tako se glava Solusa ponaša, ne udovoljava svakom. Fura svoju priču, pa ko voli neka izvoli. Po sistemu, ukus se kreira. Pozdravljam, lično smatram da demokratija kao rastegljiv pojam, nema primenu u nauci i tehnologiji, a bogami ni u pravu. Ako bi morao da biram između porote i sudije, radije bih sudiju, šanse su mi 50% - 50% u koliko se sudija lomi. Kod porote, uvek svi podlegnu onom najglasnijem retoričaru, koji uspe da ubedi ostale da je u pravu, bez obzira da li vlada elementarnom logikom, ili poseduje vrednosti koje drugi nemaju.